Suradnja kao ključ stabilnosti Europe

Povećana financijska izdvajanja za obranu moraju biti učinkovito usmjerena bez ugrožavanja socijalnih i razvojnih politika država članica. Zajednički europski fond za obranu i sigurnost treba poticati vojnu proizvodnju u svim zemljama članicama Europske unije po načelima vojnog klastera. Pritom treba uzeti u obzir da snaga država nije samo u vojnim potencijalima i naoružanju, već prvenstveno u snazi i stabilnosti demokratskih institucija. Samo slobodni građani spremni su na odricanja.

KONTEKST

Europa se nalazi pred najvećim sigurnosnim izazovima od 1945. godine. Rat u Ukrajini pokazao je da je europska sigurnost ozbiljno ugrožena i da više nije moguće oslanjati se na dosadašnje pretpostavke o miru i stabilnosti.

Uloga SAD-a u ovom sukobu ostaje ključna, ali nepredvidivost američke vanjske politike zahtijeva od EU da preuzme veću odgovornost za vlastitu sigurnost. Dok se EU trudi očuvati jedinstvo u podršci Ukrajini, suočava se i s unutarnjim političkim i ekonomskim posljedicama rata. Inflacija, energetska nesigurnost i rastuće vojne potrošnje nameću teške odluke državama članicama, koje moraju balansirati između obrambene politike i socijalne stabilnosti.

STAJALIŠTE SDP-a

• SDP smatra da su Europska unija i NATO trenutno jedina moguća sigurnosna, obrambena, politička i ekonomska zajednica za Republiku Hrvatsku.

• Snažno podržavamo stav da pregovori o miru moraju uključivati i Ukrajinu.

• U budućoj fazi implementacije mirovnih rješenja potrebno je uključiti i europske države. EU i europske države trebaju nastaviti sa svim oblicima podrške kako bi Ukrajina mogla u pregovorima imati dovoljno snažnu poziciju da ostvari pravedan i trajan mir.

• Sankcije protiv Rusije treba nastaviti kako bi poruka podrške ostala snažna.

• Promjena američke politike prema sigurnosti u Europi i u odnosu prema NATO-u zahtijeva zajednički europski odgovor. Gospodarska snaga i sposobnosti država članica Europske unije moraju i mogu biti oslonac zajedničke sigurnosti. Za takve ciljeve potrebna je viša razina koordinacije u poslovima obrane, sigurnosti i vanjskih poslova.

• Potrebno je procijeniti koliko je promjena američke politike trajna i mogu li budući politički procesi u SAD-u ublažiti i/ili promijeniti trenutačne stavove administracije Donalda Trumpa.

• Povećanja financijskih izdvajanja za zajedničku i europsku sigurnost trebaju biti efikasno koordinirana kako bi se postigao maksimalan učinak. Ta izdvajanja ne smiju biti na uštrb socijalnih kohezijskih fondova i slabljenja nacionalnih razvojnih proračuna, osobito za socijalne potrebe i ekonomski standard građana jer bi to imalo negativan učinak na demokratsku stabilnost država članica.

• Europska unija mora kreirati zaseban zajednički fond za obranu i sigurnost koji neće ograničavati države članice u vlastitim ekonomskim i socijalnim politikama. Zajedničkim fondom treba poticati vojnu proizvodnju u svim zemljama članicama Europske unije po načelima vojnog klastera.

ZAKLJUČAK

Europa se suočava s najvećim sigurnosnim izazovima od 1945. godine, što zahtijeva snažan i koordiniran odgovor Europske unije. Ključ stabilnosti leži u podršci Ukrajini, nastavku sankcija protiv Rusije te zajedničkom europskom odgovoru prema sigurnosti u Europi i odnosu prema NATO-u.

Povećana financijska izdvajanja za obranu moraju biti učinkovito usmjerena bez ugrožavanja socijalnih i razvojnih politika država članica. Zajednički europski fond za obranu i sigurnost treba poticati vojnu proizvodnju u svim zemljama članicama Europske unije po načelima vojnog klastera. Pritom treba uzeti u obzir da snaga država nije samo u vojnim potencijalima i naoružanju, već prvenstveno u snazi i stabilnosti demokratskih institucija. Samo slobodni građani spremni su na odricanja.