Prosječne mirovine mogu rasti sa sadašnjih 540 eura na 800 eura

Društvena nejednakost u stalnom je porastu u Republici Hrvatskoj. U 8 godina HDZ-ove vladavine došlo je do nedopustivog poremećaja u raspodjeli nove vrijednosti na štetu umirovljenika i radnika. Najveća neravnoteža stvorena je u posljednje četiri godine, što je u najvećoj mjeri uzrokovano „inflacijom pohlepe“. U tom divljanju cijena došlo je do neprirodnog rasta profita, ali i poreznih prihoda države. U toj utakmici država i dio poduzetnika su „dobitnici“, a radnici i umirovljenici su „gubitnici“ Inflacija je dodatno smanjila kupovnu moć građana, osobito onih s nižim prihodima, a posebno umirovljenika, nezaposlenih, radnika na minimalcu i socijalno potrebitih.

Kako povratiti društvenu ravnotežu u Hrvatskoj?

Hrvatska prosječna plaća je na samom dnu ljestvice EU zemalja. Od 2016. do danas Hrvatska je pala na ljestvici EU zemalja po prosječnim primanjima s 21. na 24. mjesto. I dok imamo „europske cijene“ plaće nam zaostaju 2-3 puta za najrazvijenijim zemljama EU. Također, plaće rastu značajno sporije nego u drugim usporedivim zemljama. Medijalna plaća je još uvijek niska, pa gotovo 65% radnika prima plaću manju od prosječne.

U Hrvatskoj živi ukupno 1,130.000 umirovljenika. Unatoč obećanjima prije nego što je premijer Plenković došao na vlast da će prosječna mirovina dostići 50% prosječne plaće, ovaj postotak od 2016. ne samo da nije rastao, već i dalje pada. Ako promatramo najbrojniju skupinu od 850.000 umirovljenika sa „starosnom mirovinom“ odnos prosječne mirovine i prosječne plaće 2016. je bio 42,2%, a danas je svega 39,4%, uz iznos prosječne mirovine od 538 eura. Kad uključimo „invalidske i obiteljske mirovine“ onda je prosjek još manji, oko 507 eura ili samo 37,1%.

Kada govorimo o plaćama, plaće u gospodarstvu rastu sporije od rasta produktivnosti. U 2022. godini bruto dobit poduzeća po prvi put je u sumi bila iznad sume svih neto plaća radnika, a isti trend se nastavio i u 2023. godini. Osobito su niske plaće u mikro i malim poduzećima, iako se dobit po zaposlenom ne razlikuje od ostalih sektora. Analiza poslovnih rezultata poduzetnika pokazuje da postoji veliki broj poduzeća koja ostvaruju 2 ili više puta veće profite od prosjeka sektora u kojima posluju, a da s druge strane njihovi radnici primaju ispodprosječne plaće.

Dodatno, investicije u dugotrajnu imovinu dramatično stagniraju već godinama. Iz ovoga se može zaključiti da se značajan dio sve veće ostvarene dobiti izvlači iz poduzeća, te velikim dijelom završava u inozemstvu. Najveću odgovornost za ravnopravnu raspodjelu prihoda u društvu ima Vlada – država jedina ima instrumente kojima može utjecati, direktno ili indirektno, na pravedniju raspodjelu u društvu.

PRIJEDLOG SDP-A

SDP predlaže niz mjera koje će direktno utjecati na rast plaća i mirovina te osigurati pravedniju raspodjelu bogatstva među svim građanima Republike Hrvatske.

MIROVINE

PRIORITET SDP-A JEST POSTAVLJANJE MODELA ZA „TRAJNO POVEĆANJE“ MIROVINA NA FISKALNO ODRŽIV NAČIN.

Model predviđa rast prosječne (starosne) mirovine sa sadašnjih oko 540 eura na 800 eura, tj. za približno 50% u četverogodišnjem razdoblju.

SDP-ov model za rast mirovina sastoji se od:

• Promjene formule za redovito „usklađenje mirovina“
• Promjena formule provest će se na način da se u 100%-tnom iznosu uvažava povoljniji faktor između rasta bruto plaća i rasta cijena, umjesto dosadašnjeg omjera 70% prema 30%, koji je prijedlog SDP već uputio u saborsku proceduru. Da je takva formula usklađivanja bila primijenjena zadnjih 8 godina, odnos prosječne mirovine i prosječne plaće bio bi između 45-50%.
• Uvođenja „trajnog dodatka”
• Predstavlja trajno povećanje koje SDP planira sukcesivno implementirati u periodu od najmanje četiri godine na način da se 10%-tno povećanje napravi odmah, u prvoj godini mandata, a povećanje od po 5% u drugoj, trećoj i četvrtoj godini.
• Povećanje prosječne starosne mirovine bi već u prvoj godini mandata iznosilo oko 75 eura, a u četiri godine mandata prosječna mirovina bi narasla za 260 eura, a u većem bi se postotku odnosilo na mirovine koje su ispod prosjeka.

U ovom modelu, ukupan izdatak za mirovine bi se uvećao za dva postotna poena BDP-a, na način da se izdvajanje sa sadašnjih 11% BDP-a poveća na 13%, što bi nas dovelo na razinu prosjeka EU-a, a u prvoj godini provedbe bi za ovu svrhu trebalo osigurati oko 750 milijuna eura, što je proračunski održivo.

PLAĆE

SDP SMATRA DA JE UPRAVO RAST PLAĆA KLJUČNI POTICAJ RJEŠAVANJU VEĆINE DRUŠTVENIH PROBLEMA S KOJIMA SE SUOČAVAMO.

Kratkoročne mjere

Model SDP-a temelji se na pristupu „VEĆE PLAĆE – MANJI POREZI“. Na taj se način veća odgovornost stavlja na poduzetnike

• • Poduzeća koja isplaćuju veću plaću svojim radnicima (a to istovremeno znači i veće uplate u mirovinske i zdravstvene fondove) plaćat će porez na dobit po nižoj stopi od trenutnih 18 posto. Ovo znači da će porez na dobit padati onima koji razmjerno rastu dodane vrijednost povećavaju plaće.
  • Poduzeća koja više investiraju, odnosno zadržavaju dobit u poduzeću i reinvestiraju u rast i razvoj poduzeća plaćat će porez na dobit po nižoj stopi od trenutnih 18 posto

U ovom modelu država bi se odrekla dijela prihoda od poreza na dobit (trenutno ukupno oko 2 milijarde eura) u svrhu poticanja poduzetnika na odluke od kojih najveću korist imaju oni sami i njihovi radnici. Država bi na ovaj način mogla pokrivati u prosjeku oko 1/3 bruto iznosa povećanja plaća radnika.

Porez na ekstraprofit u onim sektorima koji su besramno iskoristili inflaciju

• • Porez na ekstraprofite bi trebao imati „učinak odvraćanja“ od neopravdanog podizanja cijena, kao i odvraćanje od održavanja netipično velikih kamatnih marži unutar bankarskog sektora.
  • Porezom na ekstraprofit sankcionirala bi se i ekstra-dobit banaka dobivenu iz HNB-a na temelju rasta kamate na rezerve, odnosno depozite banaka kod HNB-a, koja je u 2023. godini iznosila preko 500 milijuna eura.
  • Sredstva prikupljena od poreza na ekstraprofite bit će iskorištena za smanjenje poreznog opterećenja društveno odgovornim poduzetnicima, ali i za financiranje socijalnih potpora najpotrebitijim građanima.

Dugoročne mjere

• U duljem roku jedino ulaganja u nove tehnologije, transfer znanja i vještina u njihovoj implementaciji te povećanje produktivnosti gospodarstva temelj je održivog rasta plaća koji podrazumijeva otpornost na sve snažniju izloženost međunarodnoj konkurenciji.

CILJ PREDLOŽENIH MJERA

Svrha ovih mjera jest jačanje kupivne moći građana, osobito onih s najnižim primanjima, kao i osiguravanje dostojanstvenog života naših umirovljenika. Cilj SDP-ove porezne politike jest poticati odgovorno poduzetništvo te staviti radnika u središte uspjeha hrvatskog ekonomskog modela. Također, bez mirovina koje prate rast plaća nije moguće postići ekonomski razvoj u kojem će svi građani osjećati pozitivne učinke.

RIZICI I IZAZOVI

• Inflacija pohlepe u kojem poduzeća ostvaruju daleko veću dobit od rasta plaća svojih radnika
• Poduzeća koriste inflaciju za rast profita na štetu hrvatskih građana
• Banke drže ogromne količine novca u HNB-u i zarađuju od visokih kamata, umjesto da tim sredstvima financiraju poduzetništvo
• Nedovoljno ulaganje u istraživanje i razvoj te produktivnost rada
• Mirovine ne rastu istim postotkom kojim rastu prosječne plaće, zbog čega značajan broj umirovljenika živi na rubu siromaštva

SDP smatra da je cilj uspjeha hrvatskog ekonomskog modela smanjenje društvenih nejednakosti. Trenutno postoji nedopustivi poremećaj  u raspodjeli nove vrijednosti na štetu umirovljenika i radnika. SDP predlaže niz fiskalnih mjera čiji modeli će osigurati rast mirovina i poticati poduzetnike da isplaćuju više plaće svojih radnika, a istovremeno kažnjavati one koji na štetu građana ostvaruju ogromne profite koje često odlaze izvan granica Republike Hrvatske. Također, zalažemo se za uvođenje dugoročnih mjera koje će osigurati ulaganje u nove tehnologije, transfer znanja i vještina te povećanje produktivnosti gospodarstva, jer će se samo na taj način osigurati održivi rast plaća i stabilnosti proračuna.