Kako se boriti protiv inflacije?

Hrvatski ekonomski model nije održiv jer se oslanja na kratkoročne izvore rasta poput europskih fondova i turizma, dok inflacija i rast troškova života ugrožavaju standard građana. SDP predlaže mjere za borbu protiv inflacije pohlepe, uključujući porezne reforme koje potiču veće plaće, jačanje domaće proizvodnje hrane, strožu regulaciju tržišta i zaštitu potrošača. Cilj je osigurati dugoročno održiv razvoj i smanjiti ekonomsku ranjivost Hrvatske.

Kontekst

Hrvatski ekonomski model nije održiv. Vlada se voli hvaliti stopama ekonomskog rasta koje Hrvatska bilježi posljednjih godina. Međutim, one su većinom rezultat kratkotrajnih utjecaja, kao što su visoki iznosi uplata iz europskih fondova, kao i pumpanja osobne potrošnje. Osobna potrošnja je rasla zbog rasta dohodaka i zaduživanja. Dodatno, Hrvatska i dalje ima veliki udio sive ekonomije, visoku stopu doznaka iz inozemstva i visok udio prihoda od turizma u BDP-u. Oslanjanje na ove faktore bez ulaganja u dugoročno održiv razvoj vrlo je rizično, jer će se prihodi od strane EU s vremenom smanjiti, a bilo kakva geopolitička, ekonomska ili zdravstvena kriza značajno će utjecati na razinu osobne potrošnje.

S druge strane, prema podacima Eurostata, Hrvatska je imala najviše stope inflacije u EU na kraju prošle i početkom ove godine te najveći pad industrijske i poljoprivredne proizvodnje u EU. Cijene u ugostiteljstvu i turizmu 2024. godine su rasle za više od 11%, dok je prosjek iznosio 4%. Kumulativna stopa rasta cijena po početka inflatornog udara u ugostiteljstvu i turizmu iznosila je čak 64%, a cijene hrane kumulativno su rasle 49%. Ovo može ozbiljno utjecati na turističke rezultate iduće sezone, a još važnije- rast cijena hrane ima ozbiljne posljedice baš na one građane koji već i sada žive na rubu siromaštva.

Opasnostima od relativno većeg rasta domaćih cijena posebno je izložena domaća industrija jer je dobrim dijelom u situaciji u kojoj nije u mogućnosti prebaciti rastuće troškove proizvodnje na inozemna tržišta. Dijelom zbog strane konkurencije, ali isto tako i zbog ekonomske stagnacije na izvoznim tržištima. Propast manje profitabilnih industrijskih grana stiješnjenih između rastućih domaćih troškova i stagnirajućih izvoznih cijena mogao bi pokrenuti novi val iseljavanja iz Hrvatske.

Inflacija u Hrvatskoj počela je, kao i u svim državama, rastom cijena energije, koja se zatim prelila na niz drugih sektora. Međutim, cijene energije nisu jedini uzrok ovakvog rasta cijena u našoj državi. U Hrvatskoj je na snazi inflacija pohlepe. Brojna poduzeća dizala su cijene daleko iznad rasta cijena ulaznih troškova. Radili su to čak i u situacijama u kojima su im troškovi bili stabilni, s ciljem rasta profita, i to nauštrb građana. Vlada je izgubila bitku u borbi s inflacijom i građani su preuzeli rješavanje problema u svoje ruke putem današnjeg bojkota trgovaca.

Brojni proizvodi na hrvatskim policama znatno su viših cijena u odnosu na države u okruženju. Ovo je osobito neshvatljivo kada se radi o hrvatskim proizvodima. Važno je naglasiti da Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja nije učinila ništa da zaštiti hrvatske građane.

Iako hrana i osnovne potrepštine iz trgovačkog sektora čine najveći dio potrošnje, važno je obratiti pozornost i na značajne pojave u području usluga i stanovanja. Uz proizvode iz potrošačke košarice, mnoge hrvatske obitelji, odnosno kućanstva, opterećuje i izraziti rast troškova stanovanja. To se posebno odnosi na mlađe obitelji i sve one u Hrvatskoj koji nemaju trajno riješeno stambeno pitanje, a takvih kućanstava ima čak do 130.000.

Rast troškova stanovanja prvenstveno je povezan s izrazitim povećanjem stanarina, ali i s rastom režijskih troškova. Zbog toga se priuštivo stanovanje nalazi visoko na listi prioriteta SDP-a, osobito za kućanstva čiji troškovi stanovanja premašuju 30% ukupnog kućnog budžeta. Spremni smo poduzeti regulatorne mjere, po uzoru na mnoge zapadne zemlje poput Francuske, Njemačke, Velike Britanije i Španjolske, kako bismo ograničili rast troškova stanovanja iznad realnog povećanja troškova u nekretninskom sektoru i ukupnih troškova života.

PRIJEDLOG MJERA SDP-a ZA BORBU PROTIV INFLACIJE

1. Reforma sustava poreza na dobit (stimulacija poduzetnicima za veće plaće kroz niže poreze)

• Predlažemo reformu sustava poreza na dobit s ciljem poticanja poslovanja poduzeća koja stvaraju veću dodanu vrijednost i isplaćuju veće plaće – trenutnim mjerama Vlade honoriraju se visoke plaće malog broja ljudi i prostor za daljnje povećanje plaća iznimno je sužen 
• Izmjenama u sustavu poreza na dobit osigurale bi se daleko niže stope za one poduzetnike koji isplaćuju veće plaće i stvaraju dodanu vrijednost. Predlažemo uvođenje ciljanih poreza na ekstraprofit u onim sektorima koji su besramno iskoristili inflaciju (veliki trgovci, banke, utjerivači), kako bi ih se prisilio da ili korigiraju marže i način poslovanja ili da se prikupljeni novac od poreza na ekstraprofit iskoristi za pomoć najsiromašnijima. 
• Dodatni prihodi koji se generiraju od tvrtki s visokim pokazateljima “inflacije pohlepe” usmjerili bi se u obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku, poboljšavajući životni standard kućanstava.

2.  Reforma sustava poticaja u poljoprivredi i poticanje domaće proizvodnje hrane kroz redifinirani NPOO (Hrvatska je drugi najveći korisnika EU instrumenata (NPOO i kohezija čine 25 % BDP-a, dok je prosjek u EU 5 %)

Polazeći od pretpostavke da je značajan dio inflacije uvjetovan i nedovoljnom proizvodnjom, odnosno ponudom proizvoda u odnosu na naraslu potražnju, osobito poljoprivrednih i prehrambeno-industrijskih proizvoda, predlažemo i sljedeće mjere: 

• Jedan od prioritetnih koraka je povećanje domaće poljoprivredne proizvodnje – ovaj cilj treba se postići reformama u sustavu EU poticaja u poljoprivredi kako bi se sredstva usmjerila prema projektima koji povećavaju produktivnost i otpornost domaćih proizvođača

Fokus na programe koji podupiru proizvodnju osnovnih prehrambenih proizvoda smanjit će osjetljivost domaćeg tržišta na uvozne šokove i cjenovne fluktuacije.

• Ulaganja u razvoj domaćih kapaciteta, uključujući preradu i distribuciju
• Uvođenje digitalnih platformi za prodaju poljoprivrednih proizvoda s ciljem direktnog povezivanja poljoprivrednika s kupcima.

• Uvođenje subvencija za ključna ulaganja u nabavni lanac, kao i povoljne kreditne linije za poljoprivrednika.

3. Jačanje kapaciteta i povećanje ovlasti regulatornih agencija (AZTN)

• Uključivanje udruga za zaštitu potrošača kao zaštitnog i kontrolnog mehanizma: Predlažemo model sličan onome u Francuskoj, gdje potrošačke udruge imaju institucionaliziranu ulogu u regulatornim tijelima, poput Autorité de la Concurrence. Ove udruge djeluju kao neovisni promatrači i savjetnici, osiguravajući da se regulatorne odluke donose uzimajući u obzir interese potrošača.
• Uspostava savjetodavnog tijela unutar Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN): Ovo tijelo moglo bi uključivati predstavnike ključnih udruga za zaštitu potrošača, koji bi sudjelovali u raspravama o važnim pitanjima poput cijena, kartela ili dominantnog položaja na tržištu.

Prijedlog kako bismo to mogli urediti?

1. Zakonska izmjena: Unijeti izmjene u Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja i Zakon o zaštiti potrošača kako bi se formalizirala uloga udruga za zaštitu potrošača u radu AZTN-a.

2. Uspostava savjetodavne platforme: Kroz redovite sastanke predstavnika regulatornih tijela i udruga za zaštitu potrošača osigurati razmjenu informacija i zajedničke preporuke za akcije protiv nepoštenih tržišnih praksi.

4. Jačanje kapaciteta udruga za zaštitu potrošača

• Jačanje pravne zaštite potrošača i osiguravanje besplatne pravne pomoći 
• Jačanje kapaciteta udruga za istraživanje i analizu – korištenje platformi za praćenje cijena kako bi potrošači mogli uspoređivati cijene i prepoznati nepoštene prakse
• Suradnja s neovisnim stručnjacima za ekonomske analize i pravnicima, s ciljem donošenja konkretnijih prijedloga regulatorima
• Organiziranje radionica o financijskoj pismenosti za građane
• Češće organiziranje kolektivnih akcija, poput organizacije bojkota proizvoda ili usluga poduzeća koja su identificirana kao krivci za inflaciju pohlepe, može smanjiti njihovu tržišnu moć.

RAZLOZI ZA UVOĐENJE MJERA

Cilj uvođenja ovih mjera jest zaštita standarda građana i osiguravanje dugoročnog i održivog ekonomskog rasta, koji neće biti u tolikoj mjeri ranjiv na geopolitičke ili ekonomske krize. Osobito je važno osigurati zaštitu za najranjivije skupine u društvu, one s najmanjim primanjima i umirovljenike. Također, daljnji rast cijena u turizmu i troškova u industriji u odnosu na konkurenciju ozbiljno će ugroziti dugoročni rast BDP-a i prihode proračuna.

RIZICI I IZAZOVI

Smatramo da trenutni prijedlog Vladinog modela borbe protiv inflacije nije dobar, budući da: 

• Ne osigurava adekvatnu zaštitu građana u odnosu na velike kompanije, kartele i monopoliste na tržištu. 
• Zamrzavanjem samo određenih proizvoda u kategoriji ne dolazi do rješenja problema, budući da dolazi do nestašica na tržištu. 
• Ugrožava opstojnost velikog broja radnih mjesta u turizmu i izvoznim industrijama.
• Oslanjanje na osobnu potrošnju i rast plaća samo u javnom sektoru dugoročno je ekonomski neodrživ model.

ZAKLJUČAK

SDP podržava uvođenje dugoročno održivih mjera ekonomske politike i zaštitu standarda građana. Mjere SDP-a usmjerene su na borbu protiv inflacije pohlepe, zaštitu potrošača i ciljanu poreznu politiku nasuprot kompanija koje nepoštenim praksama ostvaruju ekstraprofite na štetu građana Republike Hrvatske. Smatramo da je važno učiniti Hrvatsku manje ovisnom u uvozu hrane, a istovremeno je prijeko potrebno zaštititi sektore koji su ovisni o izvozu, gdje će daljnji rast cijena ozbiljno ugroziti njihovu konkurentnost u odnosu na kompanije iz drugih zemalja sa znatno nižim cijenama.

Rast cijena hrane, režijskih troškova, najamnina i nekretnina doveo je do pada životnog standarda, ostavljajući hrvatske građane u situaciji da teško zadovoljavaju čak i osnovne životne potrebe.