STAJALIŠTE SDP-A O PRIJEDLOGU UREDBE EU ZA SPRJEČAVANJE I SUZBIJANJE SEKSUALNOG ZLOSTAVLJANJA DJECE (“CHAT CONTROL”)

Europska komisija je 2022. godine predložila Uredbu za sprječavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu, u javnosti poznatiju kao „Chat Control“.

KONTEKST I POZADINA

Iako je cilj ove regulative plemenit, predložene mjere izazvale su ozbiljne kritike stručnjaka, organizacija civilnog društva i brojnih političkih aktera jer u svojoj srži podrazumijevaju sustavni nadzor privatnih komunikacija svih građana – uključujući poruke, elektroničku poštu, fotografije i datoteke – čak i u aplikacijama koje koriste šifriranje komunikacije od korisnika do korisnika.

Kritičari – stručnjaci za kibernetičku sigurnost, organizacije za digitalna prava te brojni znanstvenici upozoravaju da takva mjera predstavlja masovni nadzor i ozbiljno zadiranje u privatnost građana, praktično uvodeći opći nadzor komunikacija bez sudskog naloga ili sumnje te da potkopava povjerenje građana u digitalne usluge. Osim toga, time se izravno krše članci 7. i 8. Povelje EU-a o temeljnim pravima koji jamče pravo na privatnost i zaštitu osobnih podataka.

S druge strane, zagovornici (uglavnom iz redova tijela vlasti i pojedinih udruga za zaštitu djece) ističu da su postojeće metode nedostatne i da je potreban snažniji alat za otkrivanje i sprječavanje distribucije materijala koji prikazuje zlostavljanje djece. No, predložene mjere riskiraju otvaranje globalnog presedana: jednom uvedene, mogle bi poslužiti kao model i opravdanje za buduće inicijative koje dodatno ugrožavaju temeljna prava i slobode građana.

Hrvatski politički kontekst

U Hrvatskoj je rasprava o „Chat Controlu“ poprimila snažnu političku dimenziju. Dok je Vlada Republike Hrvatske (HDZ, članica EPP-a) u Vijeću EU podržala prijedlog, svrstavajući se među oko 15 država članica koje nastoje progurati regulativu, SDP se jasno usprotivio.

Oko pitanja „Chat Controla“ u Hrvatskoj se izgradila neuobičajeno široka fronta protivljenja u političkom spektru. Oporbene stranke različitih ideoloških usmjerenja izrazile su zabrinutost, uglavnom oko zadiranja u privatnost građana i ugrožavanja digitalne sigurnosti.

Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika općenja zajamčena je Ustavom i nepovrediva (čl. 36. Ustava). To podrazumijeva i dopisivanje i komunikaciju putem elektroničkih, digitalnih i drugih medija. Ograničavanje ove ustavne slobode može se opravdati samo u konkretnim slučajevima koji zahtijevaju zaštitu državne sigurnosti ili provedbu kaznenog postupka, što nikako ne obuhvaća opći i masovni nadzor međusobnog komuniciranja građana.

STAVOVI I RAZMATRANJA

Stajalište SDP-a temelji se na čvrstom uvjerenju da zaštita djece ne smije biti izgovor za uvođenje masovnog nadzora. U Hrvatskoj, SDP se jasno protivi stavu Vlade (HDZ) koja podržava Chat Control u Vijeću EU.

Svako obvezno skeniranje privatnih poruka razbija povjerljivost komunikacija i otvara prostor zlouporabama. Takve mjere alarmiraju građane i otvaraju mogućnost za dodatne provjere svih građana, ne nužno vezane uz samu namjeru regulative. Europski parlament odbio je obvezu generalnog skeniranja i zauzeo pregovaračku poziciju koja uključuje proporcionalne mjere: uklanjanje poznatog problematičnog sadržaja, jačanje prevencije i policijskih i pravosudnih kapaciteta.

Umjesto pristupa koji se temelji na masovnom nadzoru i ugrožavanju prava svih građana, i međunarodne institucije poput OECD-a naglašavaju potrebu za istraživanjima, strategijama i uključivanjem svih dionika u zaštitu djece na internetu. OECD preporučuje provođenje istraživanja i mjerenja problematičnih područja u pogledu koristi i rizika za djecu u digitalnom okruženju i preispitivanje kako postojeći zakoni utječu na prava i zaštitu djece na mreži; razvoj strateške nacionalne politike za potporu sigurnom i korisnom digitalnom okruženju za djecu te uključivanje djece, roditelja, nastavnika, državnih tijela, organizacija civilnog društva, znanstvene zajednice i pružatelja digitalnih usluga u izradu tih politika.

SDP se zalaže za očuvanje enkripcije s kraja na kraj (end to end) jer ona štiti sve. Smatramo da borba protiv nepoćudnog sadržaja ne smije kompromitirati sigurnost svih građana, jer je slabljenje enkripcije i otvaranje sigurnosnih „stražnjih vrata“ u komunikacijske platforme put u nesigurnije i ranjivije digitalno društvo. Razbijanje end-to-end enkripcije značilo bi dugoročnu ugrozu sigurnosti ne samo privatnih korisnika, nego i gospodarstva, bankarskog sustava i kritične infrastrukture.

SDP se odlučno protivi ideji općeg i neselektivnog masovnog nadzora privatnih komunikacija bez naloga, što nije u skladu s temeljnim europskim vrijednostima i presudama Europskog suda pravde. Ne treba zanemariti ni opasnost političke zloupotrebe nadzora za praćenje protivnika, novinara i aktivista. Umjesto sveobuhvatnog skeniranja, borba protiv zlostavljanja djece mora biti ciljana, proporcionalna i vođena sudskim nalozima.

Automatski alati temeljeni na umjetnoj inteligenciji mogu proizvesti velik broj lažno pozitivnih rezultata, što bi moglo nevine građane izložiti istragama i preopteretiti policijske i pravosudne resurse. Time bi se sustav preopteretio lažnim signalima umjesto da se usmjeri na ciljane istrage protiv stvarnih osumnjičenih, dok bi zlostavljači razvili nove softvere i komunikacijske kanale izvan dosega regulative.

Umjesto masovnog nadzora, SDP zagovara dugoročno učinkovite i proporcionalne mjere koje doista štite djecu, a ne ugrožavaju privatnost građana:

• jačanje policijskih i pravosudnih kapaciteta za ciljane istrage i međunarodnu suradnju,
• osiguravanje bržeg reagiranja komunikacijskih platformi na prijave i obveza brzog uklanjanja identificiranog ilegalnog sadržaja s platformi,
• povećanje digitalne pismenosti uz veće ulaganje u prevenciju i digitalnu pismenost djece, roditelja i nastavnika, kako bi i sami prepoznali rizike i opasnosti,
• zaštitu prava građana na lik i glas u vremenu umjetne inteligencije.

Na europskoj razini, SDP-ovi će zastupnici u Europskom parlamentu nastaviti protiviti se masovnom nadzoru i zagovarati proporcionalne mjere kako bismo osigurali sveobuhvatnu zaštitu djece te će predlagati amandmane u suradnji s progresivnim snagama i, u slučaju usvajanja prijedloga u sadašnjem obliku, podržati pokretanje postupka pred Sudom EU.

Na nacionalnoj razini, SDP će tražiti da Vlada povuče svoju podršku u Vijeću EU, otvorit će raspravu u Hrvatskom saboru i predlagati mjere za prevenciju i zaštitu djece bez masovnog skeniranja privatnih komunikacija. Istodobno, Hrvatska mora prestati kasniti s provedbom europskog zakonodavstva – primjerice, iako se od veljače 2024. odredbe Akta o digitalnim uslugama (DSA) primjenjuju i na internetske platforme u RH, tek je u ožujku 2025. donesen Zakon o provedbi Uredbe, kojim je HAKOM određen kao koordinator za digitalne usluge. Nužno je pomno pratiti provedbu Zakona, osobito rad HAKOM-a, kako bi se spriječile moguće zlouporabe. Isto vrijedi i za Nacionalni program za djecu u digitalnom okruženju za razdoblje 2024.–2026., čiji je nacrt završen, ali program još nije usvojen. SDP će tražiti od Vlade da prestane s kašnjenjem i neodgovornošću.

Prema građanima, stranka će nastaviti s informiranjem putem kampanja i na društvenim mrežama, uključivati javnost i civilno društvo u raspravu te ostati transparentna i dostupna za pitanja na svim platformama.

ZAKLJUČAK

Zaštita djece na internetu mora biti apsolutni prioritet, ali to ne smije biti izgovor za uvođenje masovnog nadzora i kompromitiranje temeljnih prava građana na privatnost i slobodu komunikacije. Hrvatska vlada, podržavajući prijedlog “Chat Controla” u Vijeću EU, pokazuje nerazumijevanje za opasnosti koje ta regulativa nosi. Borba protiv zlostavljanja mora se voditi inteligentno, ciljano i s punim poštovanjem temeljnih prava, a ne digitalnim špijuniranjem svih građana.

Umjesto nadziranja svih građana, EU i Hrvatska trebaju ulagati u ciljane istrage, prevenciju, edukaciju i jačanje policijskih kapaciteta. Nastavit ćemo se boriti za digitalni prostor koji štiti prava i slobode svakog pojedinca, dok istovremeno pruža stvarnu i učinkovitu zaštitu našoj djeci. Samo tako možemo stvoriti sigurno digitalno okruženje za djecu, a da pritom očuvamo temeljna prava i slobode koje čine srž europske demokracije.

Ograničavanje ustavnih sloboda građana može se opravdati samo u konkretnim slučajevima koji zahtijevaju zaštitu državne sigurnosti ili provedbu kaznenog postupka, što nikako ne obuhvaća opći i masovni nadzor međusobnog komuniciranja građana. Naša je poruka jasna: zaštita djece – da, masovni nadzor građana – ne.