SDP uputio prijedloge zakona o dopuni Kaznenog zakona i Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira

Socijaldemokratska partija Hrvatske uputila je u saborsku proceduru prijedloge zakona o dopuni Kaznenog zakona i Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Dopunama se jača kaznena i prekršajna odgovornost za javno veličanje i isticanje simbola te drugih oblika promoviranja fašističkih, nacističkih, ustaških i četničkih pokreta i režima. Cilj prijedloga je ukloniti pravne nejasnoće i neujednačenu praksu u postupanju institucija, osigurati dosljednu zaštitu ustavnih vrijednosti Republike Hrvatske te jasno razgraničiti zabranu govora mržnje i veličanja totalitarnih režima od legitimnih oblika slobode izražavanja u znanstvenom, obrazovnom, umjetničkom i novinarskom kontekstu.

PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNI KAZNENOG ZAKONA

ČLANAK 1.

U članku 325. Kaznenog zakona iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„(2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko simbolom, pokličem, pozdravom, parolom,
sloganom, oznakom, slikom, načinom pozdravljanja, odorom ili na drugi način javno veliča ili
promovira fašistički, nacistički, ustaški ili četnički pokret ili režim na način koji je prikladan potaknuti
nasilje ili mržnju prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili
etničke pripadnosti, podrijetla ili boje kože ili kakvih drugih osobina.“

Dosadašnji stavci 2,3,4 i 5 postaju stavci 3,4,5, i 6.

ČLANAK 2.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.

OBRAZLOŽENJE

Predloženom dopunom Kaznenog zakona uvodi se jasna, precizna i stroža kaznena odgovornost za svako javno veličanje, promoviranje ili propagiranje fašističkih, nacističkih, ustaških ili četničkih pokreta i režima putem simbola, pozdrava, pokliča, slogana, odora, oznaka ili bilo kojeg drugog oblika javnog iskazivanja, kada je takvo ponašanje prikladno potaknuti nasilje ili mržnju prema određenoj skupini ljudi ili pojedincu.

Ova izmjena nužna je jer je Republika Hrvatska u posljednjih deset godina svjedočila sustavnom porastu relativizacije totalitarnih ideologija, posebno ustaške simbolike, koja se pokušava javno normalizirati, politički opravdati ili prikazati kao prihvatljiv oblik identiteta. Najvidljiviji primjer takve opasne normalizacije jest pozdrav „Za dom spremni“, koji se redovito pojavljuje na javnim okupljanjima, sportskim događanjima i na društvenim mrežama te djeluje kao okidač za govor mržnje i prijetnje prema pripadnicima nacionalnih manjina, posebno srpskoj i židovskoj zajednici.

Takvo ponašanje ugrožava hrvatski ustavni identitet te predstavlja realnu prijetnju javnom poretku, ljudskim pravima i sigurnosti. Riječ je o simbolima i pokličima čija je povijesna jedina funkcija bila opravdavanje i provedba sustavnog nasilja, deportacija, progona i ubojstava ljudi na temelju njihove rase, vjere, etničke pripadnosti, porijekla ili drugih karakteristika. Time se ne narušava samo javni red i mir — time se otvara prostor ekstremizmu.

Kazneni zakon mora jasno i nedvosmisleno odgovoriti na ovakve pojave. Prekršajne sankcije u mnogim slučajevima nisu bile dovoljne, niti su imale odvraćajući učinak, što je dovelo do ponavljanja i širenja društveno opasnog ponašanja. Ovom dopunom Hrvatska se usklađuje s demokratskim standardima europskih država koje jasno štite ustavne vrijednosti i dostojanstvo žrtava nacizma, fašizma i kolaboracionističkih režima.

Predloženom dopunom se dodatno razrađuje odredba članka 39. Ustava prema kojem je zabranjeno i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.

Dopuna je usklađena i s praksom Europskog suda za ljudska prava koji dosljedno potvrđuje da sloboda izražavanja ne štiti govor mržnje, veličanje totalitarnih režima, niti ponašanje koje ugrožava sigurnost građana. Dakle, dopuna ne ograničava legitimne oblike izražavanja — ona sankcionira isključivo djelovanje koje ima za cilj poticanje mržnje i nasilja.

Ovo je i moralna obveza Republike Hrvatske. Nitko u demokratskoj državi koja je članica Europske unije i Vijeća Europe ne smije bez posljedica javno isticati simbole režima koji su počinili genocid, masovna ubojstva, etnička čišćenja i sustavnu diskriminaciju. Ne smije postojati pravni vakuum koji omogućava da se povijesni zločini koriste kao politički alat ili da se njima zastrašuju manjinske zajednice.

Zbog svega navedenog, dopuna Kaznenog zakona nužno je, odgovorno i civilizacijsko rješenje koje štiti hrvatski ustavni poredak, međunarodni ugled države i sigurnost svih građana. Hrvatska je na povijesnoj prekretnici: ili će se odlučno suprotstaviti svakoj formi ekstremizma i mržnje, ili će dopustiti daljnju eroziju demokratskih standarda. Predložena dopuna pokazuje da biramo demokraciju, poštovanje žrtava i europske vrijednosti.

PRIJEDLOG ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O PREKRŠAJIMA PROTIV JAVNOG REDA I MIRA

Članak 1.

U članku 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, iza stavka 1. dodaju se stavci 2,3 i 4 koji glase:

„(2) Remećenjem javnog reda i mira iz stavka 1. ovoga članka smatra se javno izvođenje,
reproduciranje, nošenje ili isticanje sadržaja fašističkog, nacističkog, ustaškog ili četničkog pokreta ili režima.

(3) Nema prekršaja iz stavka 1. u vezi sa stavkom 2. ovoga članka ovoga članka ako je počinitelj
njegova obilježja ostvario u znanstvenom, stručnom, književnom ili umjetničkom djelu ili javnoj
informaciji, u obavljanju dužnosti propisane zakonom, političke ili druge javne ili društvene
djelatnosti, u novinarskom poslu ili u obrani nekog prava, a to je učinio u javnom interesu ili zbog
drugih opravdanih razloga i pritom nije veličao ili odobravao fašistički, nacistički, ustaški ili četnički
pokret ili režim.

(4) Kaznom iz stavka 1. ovog članka kaznit će se tko na javnom mjestu veliča ili odobrava zločine
počinjene u vezi s Drugim svjetskim ratom protiv pripadnika hrvatskog naroda ili pripadnika
nacionalnih manjina zbog njihove vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla, političkog ili
drugog uvjerenja ili kakvih drugih osobina.“

Dosadašnji stavci 2 i 3 postaju stavci 5 i 6.

Članak 2.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.

OBRAZLOŽENJE

Predloženom dopunom članka 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira eksplicitno se sankcionira javno isticanje, reproduciranje i veličanje simbola fašističkih, nacističkih, ustaških i četničkih pokreta i režima. U hrvatskom društvu ta je potreba posebno izražena zbog kontinuiranih kontroverzi i političkih manipulacija oko ustaškog pozdrava „Za dom spremni“, koji se u dijelu javnosti pokušava lažno prikazati kao „stari hrvatski pozdrav“, unatoč jasnim povijesnim činjenicama i njegovoj isključivoj vezi s ustaškim režimom.

Pozdrav „Za dom spremni“ bio je službeni pozdrav režima odgovornog za masovna ubojstva i progon Židova, Srba, Roma, Hrvata antifašista i drugih skupina. Njegovo današnje javno korištenje vrijeđa žrtve, stvara osjećaj nesigurnosti, normalizira ekstremizam i narušava međunarodni ugled Republike Hrvatske.

Zbog neujednačene prekršajne prakse u sankcioniranju pozdrava „Za dom spremni“ potrebna je dopuna kako bi se ta praksa uskladila s odlukama Ustavnog suda Republike Hrvatske, koji je je u nekoliko svojih odluka i priopćenju izrazio jasno stajalište da je riječ o ustaškom pozdravu Nezavisne Države Hrvatske te da taj pozdrav nije u skladu s Ustavom Republike Hrvatske (U-III-1296/2016, U-III-5226/2013, U-III-2588/2016 i SuP-O-1212020).

Ustav Republike Hrvatske u Izvorišnim osnovama sadrži ustavnu odredbu koja uspostavu temelja državne suverenosti u razdoblju Drugog svjetskog rata izrijekom definira “nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941.)” i vezuje je uz odluke Zemaljskoga antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) iz 1943. godine. Ovom formulacijom, ustavotvorac je u same temelje suvremene Republike Hrvatske ugradio antifašizam kao jednu od njezinih fundamentalnih vrijednosti te se definitivno i nedvosmisleno distancirao od totalitarnog, zločinačkog i kvislinškog režima NDH. Slijedom toga, svako javno isticanje ili uporaba simbola, parola i pozdrava koji su neodvojivo vezani uz taj režim u izravnoj je suprotnosti s ustavnim identitetom Republike Hrvatske. Prema stavu Ustavnog suda Republike Hrvatske, tijela javne vlasti su dužna „u obnašanju vlasti voditi računa i o vrijednosnim sadržajima ustavnih načela koja grade identitet hrvatske ustavne države“ i štititi ga ukoliko je on ugrožen (U-II-6111/2013) pa je to dužan učiniti i Hrvatski sabor.

Također, predloženom dopunom se dodatno razrađuje odredba članka 39. Ustava prema kojem je zabranjeno i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti. I Ustavni sud (U-III-2588/2016) i Europski sud za ljudska prava (Šimunić protiv Hrvatske, zahtjev br. 20373/17) su zauzeli stav da je „Za dom spremni“ pozdrav koji „potiče mržnju na temelju rasne, nacionalne i vjerske pripadnosti”. Tim odlukama su potvrdili da sankcioniranje pozdrava „Za dom spremni“ predstavlja legitimno i nužno ograničenje slobode izražavanja (članak 10. Konvencije) u demokratskom društvu.

Stavak 2. jasno propisuje da takvi sadržaji — uključujući i pozdrav „Za dom spremni“ — predstavljaju narušavanje javnog reda i mira te da se njihovo javno izvođenje i isticanje smatra prekršajem.

Stavak 3. precizno štiti iznimke za znanstvene, obrazovne, umjetničke, novinarske i druge legitimne svrhe. Time se sprječava da zabrana bude zloupotrijebljena za gušenje slobode izražavanja, dok se istovremeno onemogućava prikriveno veličanje ustaške ili bilo koje druge totalitarne ideologije.

Stavak 4. posebno se fokusira na javno veličanje i odobravanje zločina počinjenih nakon završetka Drugog svjetskog rata — prvenstveno zločina nad pripadnicima poraženih vojski, zarobljenicima i civilima koji su stradali bez suđenja i izvan bilo kakvog pravnog poretka. Ovi su zločini dugo bili tabuizirani, a njihovo nekritičko opravdavanje ili glorificiranje potiče nove društvene sukobe, revizionizam i ideološko nasilje u javnom prostoru. Ova odredba osigurava da se veličanje poslijeratnih likvidacija, masovnih grobnica i političkih odmazdi također sankcionira kao narušavanje javnog reda i mira.

Predložene dopune stoga uspostavljaju cjelovit sustav zaštite javnog poretka, povijesne istine i dostojanstva svih žrtava –  i onih stradalih od totalitarnih režima tijekom rata, i onih ubijenih u poraću.