NAZAD

SDP-ova lokalna rješenja za bolje zdravstvo

Posljednjih godina jasno je kako država ne uspijeva učinkovito upravljati zdravstvenim institucijama. No, zdravstveni sustav ne počinje i ne završava na državnoj razini – mnoge promjene moguće su već u lokalnim zajednicama.

 

SDP-ovi župani, gradonačelnici i načelnici pokazuju kako se zdravstvo može unaprijediti u području preventivnih programa, primarne zdravstvene zaštite te na razini poliklinika i specijalnih bolnica! Pročitajte kako to SDP radi bolje!

 

 

Skoro četvrtina (23 posto) populacije je pretilo, manje od 10 posto odraslih ne konzumira voće i povrće svakodnevno, te je samo četvrtina odraslih zadovoljavajuće tjelesno aktivno. Sve to upućuje kako je prevencija u cijeloj Hrvatskoj nedovoljno zastupljena, a za koju izdvajamo manje od EU prosjeka. Osim toga, i za cijelo zdravstvo izdvajamo manje od drugih članica EU, svega 8,1 posto dok je EU prosjek 11 posto. Za primarnu zdravstvenu zaštitu (PZZ) – temelj zdravstvene zaštite u svim zajednicama – se izdvaja oko 16 posto sveukupnog zdravstvenog budžeta, dok se u zemljama Europe izdvaja i preko 25 posto budžeta.

 

Tijekom života, većinu naših zdravstvenih problema trebali bi riješiti u ambulantama doma zdravlja u našoj blizini. Naime, domovi zdravlja moraju zadovoljiti 80 posto svih zdravstvenih potreba stanovnika! To znači da tek svaki peti pacijent bi trebao biti upućen na daljnju obradu ili liječenje u polikliniku, bolnicu i sl. Za obiteljsku medicinu, zasigurno najvažniju komponentu PZZ-a i najčešći neposredni kontakt građana sa zdravstvenim sustavom, izdvajamo svega 3 posto zdravstvenog budžeta.

 

 

Preventivni programi, primarna zdravstvena zaštita te poliklinike i specijalne bolnice u ingerenciji su većinom lokalnih zajednica, odnosno županija. Stoga, značajan dio zdravstvenog sustava može se korigirati na lokalnoj razini. Posljednjih desetak godina svjedočimo kako država ne uspijeva dobro gospodariti svojim zdravstvenim institucijama, stoga je često na lokalnim zajednicama da korigiraju nedostatke u sustavu.

 

Nažalost, do sveobuhvatne reforme zdravstvene zaštite na nacionalnoj razini mnoge sredine moraju nadstandardima poboljšavati (zdravstvene) usluge. Mnogi naši župani, gradonačelnici, načelnici, vijećnici i skupštinari pokrenuli su mnoge zdravstvene aktivnosti u svojim sredinama upravo s tim ciljem. Dijeljenje dobrih praksi i unaprjeđenje aktivnosti od velikog su značaja za sve naše građane.

 

Stoga smo odlučili izraditi prijedloge aktivnosti i mjera zdravstvenih politika tijekom lokalne kampanje, a upravo na temelju već dosadašnjih primjera dobre prakse. Međutim, želimo podsjetiti kako je za pripremu, provedbu i vrednovanje učinka tih mjera potreban cjelokupni i organizirani pristup, a kako bi mjere zaista vodile ka poboljšanju zdravstvene slike građana.

 

 

 

 

ZDRAVSTVENE USLUGE

 

 

Stupovi domova zdravlja su ordinacije obiteljske medicine – potrebno je dodatno stimulirati liječnike i medicinske sestre/tehničare kako bi ušli u sustav PZZ te ostali u njemu.

 

Primjer:

 

    • Jastrebarsko je odlučilo koristiti poticajne naknade na plaću kako bi stimulirale dolazak liječnika, a Supetar to nudi od 2021. godine
    • Makarska je inicirala uvođenje dodatnog tima, laboratorija i smještaja koji se plaća specijalistima u Domu zdravlja na svom i okolnom području (Gradac, Brela, Podgora i Tučepi)

 

 

 

Potrebno je optimizirati postojeće procese u domovima zdravlja. Jedno od mogućih rješenja je uvođenje administratora.

 

Primjer:

 

    • Dom zdravlja Zagreb (DZZ) Centar zaposlio je administratora, zaduženog za pozivanje pacijenata na reviziju kronične terapije jednom godišnje ili polugodišnje, a značajno je unaprijedilo poslovanje i rasteretio medicinske djelatnike.

 

 

 

Usluge koje pacijent može dobiti u okviru doma zdravlja mora se povećati na maksimalnu moguću razinu: najveća je potreba za specijalističko-konzilijarnim pregledima u ordinacijama interne, kirurgije, oftalmologije, psihijatrije, neurologije, pedijatrije, dermatologije, fizikalne medicine i kardiologije. To znači da domovi zdravlja moraju ugovarati nove usluge ili izdvajati vlastita sredstva za uvođenje novih ambulanti, a kako bi pacijenti brže došli do adekvatne zdravstvene zaštite, ali i kako bi se rasteretio bolnički sustav. Primarna zdravstvena zaštita bi morala pružati mnoge usluge koje uključuju i ostale specijaliste, poput nutricionista i dijetetičara, psihologa, logopeda, farmaceuta i sl.

 

Primjer:

 

 

 

 

 

Potrebno je zaposliti dodatne medicinske sestre/tehničare koji bi „pokrivali“ 2-3 ordinacije obiteljske medicine za skrb bolesnika s kroničnim nezaraznim bolestima (šećerna bolest, hipertenzija, KOPB, astma), pozivali na kontrolne preglede, kreirali uputnice za laboratorijske pretrage, kreirali doznaka za pomagala…

 

 

 

Laboratorijsko-dijagnostičke usluge znaju biti centralizirane, a posebno su veliki izazov u obalnom području i na otocima. Potrebno je proširiti dostupnost laboratorijskih i dijagnostičkih pretraga te uvesti telemedicinu za olakšavanje usluga.

 

Primjer:

 

 

 

 

U ljekarne u vlasništvu županije potrebno je sustavno ulagati, kako kadrovski tako i organizacijski i infrastrukturno. Decentralizacija ljekarničkih usluga iznimno je važna za slabije povezna geografska područja.

 

Primjer:

 

    • Osiguravanje dovoljnog broja radnica i radnika te dovoljno razgranata mreža dežurnih ljekarni
    • Uvođenje mobilnih ljekarni, predviđene Nacionalnim planom otpornosti i oporavka u vidu auto-kamper/katamaran ljekarna

 

 

 

 

Zavodi za hitnu medicinu važna su komponenta PZZ-a te mjesto s kojim se susreću brojni građani. U turističkim regijama, to je mjesto putem kojeg svi potrebiti dobivaju zdravstvenu zaštitu, bez obzira na stanovanje. Potrebno je osigurati tehnički i kadrovski razvoj svake hitne službe.

 

Primjer:

 

    • Kontinuirano ulagati u opremu i tehničke uvjete rada, poput pravovremene nabavke vozila kao na primjeru PGŽ-a i KZŽ-a ili nabavku potrebne opreme poput Makarske
    • Osigurati adekvatne prostorije za rad s ciljem daljnjeg napretka usluga i mogućnosti poput gradnje nove zgrade Županijskog zavoda u KZŽ ili Zdravstvenog centra u Rijeci u suradnji s HGSS-om
    • Provesti digitalnu transformaciju i telemedicinske djelatnosti, poglavito u otočnom području
    • Povećati broj timova sukladno potrebama, poput povećanje broja Tima 1 ili Tima 2 u Sinju (inicijativa vijećnika SDP-a)

 

 

 

Sufinanciranje postojećih, a teško dostupnih zdravstvenih usluga:

 

Primjer:

 

    • Sufinancirati troškove medicinski pomognute oplodnje, poput gradova Ploče, Makarske, Trogira i Supetra
    • Subvencija preventivnih pregleda (kardiološki, neurološki, urološki, ginekološki…) i osiguravanje besplatnih dermatoloških pregleda madeža u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo u Kastvu

 

 

 

 

LJUDSKI POTENCIJAL

 

 

Radnici u sustavu zdravstva najveća su vrijednost PZZ-a. Međutim, osim profesionalnog razvoja, privatni razvoj djelatnika je iznimno važan za sveukupno zadovoljstvo (tzv. work-life balance). Lokalna zajednica treba pružiti kvalitetne uvjete rada svim zaposlenicima u PZZ-u. Cilj nam je imati zadovoljne djelatnike koji će ostati u sustavu zdravstva i moći se adekvatno profesionalno i privatno razvijati.

 

Primjer:

 

 

 

 

Raspisati nove specijalizacije za potrebne struke te unaprijediti uvjete specijalističkog usavršavanja:

 

Primjer:

 

    • Osiguravanje korištenje stambenog prostora tijekom trajanja radnog odnosa, poput grada Makarske
    • Osiguravanje troškova edukacije tijekom usavršavanja (npr. kotizacije za kongrese, troškovi puta za provedbe tečajeva, plaćanje doktorskog studija,…)

 

 

 

Jačanje kapaciteta stručnjaka za zdravstvo:

 

Primjer:

 

 

 

 

 

 

PREVENCIJA

 

 

Poticati edukaciju i promociju zdravih stilova života, dojenja, zdrave prehrane (vrtići, škole), edukaciju o štetnosti pušenja, konzumacije alkohola, energetskih pića i narkotika, te drugih oblika ovisnosti (kladionice, igre na sreću, Internet…).

 

Primjer:

 

 

 

 

Uvesti program screeninga na najčešće zdravstvene smetnje ili smetnje specifične za određeno područje. Za određene potrebe, poput screeninga za teškoće mentalnog zdravlja, screeninga se može provoditi putem upitnika prije ulaska u ambulantu liječnika (čekaonica, soba medicinske sestre), npr. kognitivne teškoće, depresija… Županijski screening programi, ako se pokažu učinkovitima, mogu se prenijeti na nacionalnu razinu te time aktivno kreirati promjene u zdravstvenom sustavu.

 

Primjer:

 

 

 

 

 

POVEZANOST ZDRAVSTVENOG I DRUGIH SUSTAVA

 

 

Zdravstveni sustav se u mnogočemu naslanja na sustav socijalne skrbi i obrazovni sustav. Potrebno je na lokalnoj razini uspostaviti direktnu komunikaciju ta dva sustava te interdisciplinarne aktivnosti.

 

Primjer:

 

 

 

 

U suradnji s lokalnom zajednicom kreirati i provoditi nove usluge, odnosno proširiti postojeće:

 

Primjer:

 

 

 

 

Ulagati u infrastrukturu koja ima zdravstvenu svrhu:

 

Primjer:

 

      • Grad Varaždin financijski pomaže izgradnju nove zgrade županijskog Zavoda za javno zdravstvo
      • Poboljšanje uvjeta parkinga u CZ Centar ispostava Kruge, VGČ Trnje
      • Prenamjena prostora za potrebe PZZ-a, poput prenamjene prostora Radio Kastav u ginekološku ambulantu, u suradnji s Primorsko-goranskom županijom
      • Suradnja Doma zdravlja Primorsko-goranske županije i gradova Opatije i Crikvenice na rekonstrukciji i dogradnji postojećih zdravstvenih objekata
Imate li pitanje ili komentar na temu?

Pišite nam svoje prijedloge, komentare, teme koje vas muče ili inspiriraju.

Pošalji pitanje ili komentar
Ispunite formu