Priuštivo stanovanje i dalje ostaje nedosanjani san

Najavljene porezne izmjene HDZ-ove Vlade, koje uključuju uvođenje poreza na nekretnine, izmjene paušalnih poreza za iznajmljivače i redefiniranje olakšica za mlade, izazvale su snažne reakcije u javnosti. HDZ i SDP zauzeli su značajno različite stavove o reformi, od temeljnog pristupa do predloženih rješenja.

HDZ je uoči parlamentarnih izbora kategorički tvrdio da neće uvoditi porez na nekretnine, da bi nekoliko mjeseci nakon toga, bez kvalitetnih analiza i priprema, krenuo u njegovu implementaciju. Kroz niz nemuštih objašnjenja, poput navoda o 600 tisuća praznih stanova ili potrebi za rješavanjem inflatornih pritisaka, Vlada je izbjegavala konkretno odgovoriti na ključna pitanja o učincima ove reforme. Pod pritiscima javnosti, nakon snažnih reakcija građana i građanskih inicijativa, HDZ je uveo pojam “domaćina” i kasnije dodavao odredbu prema kojoj se porez neće plaćati na nekretnine koje domaćinu prema propisu kojim se uređuje ugostiteljska djelatnost, služe za stalno stanovanje. Obveznikom poreza na nekretnine postala je i Republika Hrvatska, ali HDZ-ova Vlada niti u jednom trenutku nije priznala vlastite pogreške. Ovakav ishitren i nedosljedan pristup pokazuje manjak strategije i ozbiljnog planiranja te ono što je najvažnije – ne rješava ključno pitanje, a to je pitanje priuštivog stanovanja.

HDZ-ova porezna vizija: odmak od stvarnosti i građana

HDZ-ova Vlada tvrdi da predloženi porezi adresiraju probleme stambene krize, inflatornih pritisaka i demografije. Porez na nekretnine, koji zamjenjuje dosadašnji porez na kuće za odmor, uvodi se po kvadraturi (0,6 do 8 eura). Paušalni porezi na smještaj povećani su, iako su nakon javnih pritisaka donje granice smanjene, dok se istovremeno za mlade redefiniraju postojeće olakšice za prvo zaposlenje.

Iako su ove mjere predstavljene kao rješenja za stambenu i demografsku krizu, HDZ-ova Vlada nije ponudila konkretne analize koje bi potvrdile njihove učinke. SDP je u Saboru pitao kako će te izmjene sniziti cijene najamnina i povećati dostupnost stanovanja za mlade obitelji, no vladajući nisu dali odgovor. Umjesto toga, fokus ostaje na povećanju prihoda proračuna.

Reforma bez strategije

SDP je oštro kritizirao HDZ-ove prijedloge, ističući da će porez na nekretnine najviše pogoditi male iznajmljivače i građane s nižim primanjima, dok vlasnici velikog broja nekretnina neće biti motivirani da svoje neaktivne nekretnine stave na tržište. SDP također smatra da je redefiniranje olakšica za mlade kontraproduktivno jer otežava njihovo zapošljavanje i ostanak u Hrvatskoj.

SDP-ov pristup temelji se na programu „Plan za stan“, čiji je osnovni cilj rješavanje stambenog pitanja za brojne mlade obitelji, a uključuje:

• Oporezivanje nekretnina prema tržišnoj vrijednosti, a ne kvadraturi.
• Poticanje izgradnje priuštivih stanova kroz javno-privatna partnerstva.
• Revitalizaciju napuštenih objekata i razvoj modela socijalnog najma.

SDP smatra da troškovi stanovanja ne smiju prelaziti 30 posto primanja, sve preko ovog broja ozbiljno ugrožava egzistenciju naših sugrađana.

Zbog niza problema s uvođenjem poreznih izmjena, SDP je predlagao odgodu primjene zakona do 2026. godine kako bi se provela šira javna rasprava i osigurala kvalitetnija rješenja. Nije prošlo.

Učinci na građane: Sukob teorije i prakse

Povećanje paušalnih poreza najviše će pogoditi male iznajmljivače, koji bi se mogli suočiti s povećanjem troškova. Istovremeno, veliki vlasnici nekretnina lako će prebaciti troškove na goste ili kupce ili će svoje nekretnine i dalje držati neaktivnima. SDP ovo smatra još jednim primjerom kako HDZ-ova Vlada favorizira kapital na štetu socijalne pravednosti.

Suočena s brojnim kritikama, HDZ-ova Vlada unijela je izmjene u svoje porezne prijedloge kako bi ublažila negativne reakcije. Porez na nekretnine neće se primjenjivati na nekretnine koje služe za stalno stanovanje, čime je očuvana osnovna zaštita građana. Također, nakon uložene primjedbe zastupnika SDP-a, vladajući su unijeli izmjenu prema kojoj Republika Hrvatska također postaje obveznik poreza na nekretnine. Iako je HDZ ovu obvezu htio izbjeći i time državu staviti u povoljniji položaj u odnosu na građane, nakon pritisaka je ipak popustio. Također, kao odgovor na pritiske javnosti, donje granice paušalnih poreza za iznajmljivače smanjene su, što bi trebalo smanjiti financijski teret, osobito u manje razvijenim područjima. Uz to, osnovni osobni odbitak povećan je s 560 na 600 eura, zajedno s povećanjem odbitaka za uzdržavane članove i invalide, što će pozitivno utjecati na raspoloživi dohodak građana.

HDZ-ova Vlada je u prvoj verziji poreznih izmjena htjela ukinuti poticaj poslodavcima za zapošljavanje mladih mlađih od 30 godina. Međutim, nakon snažnih kritika javnosti ove olakšice su korigirane i sada će ih poslodavci moći koristiti za sve osobe, uključujući i mlade koje se prvi put zapošljava na neodređeno vrijeme.

Međutim, ključno je pitanje koliko će njihova provedba biti učinkovita i hoće li se u praksi ostvariti predviđeni učinci. Loša strana svega ovoga je i dalje nedostatak usmjerenosti na dugoročna, sustavna i socijalno osjetljiva rješenja i rješavanje pitanja priuštivog stanovanja. Reforme djeluju kao pokušaj ishitrenog punjenja proračuna, dok zanemaruju stvarne probleme s kojima se građani suočavaju. Iako se izmjene predstavljaju kao rješenje stambene krize, nedostaju konkretne mjere koje će dovesti do značajnih novih investicija u stanogradnju, čime bi se povećala dostupnost stanova i smanjile cijene najma. Fokus na punjenje proračuna, bez progresivnosti i transparentnosti, dodatno opterećuje obične građane, dok velike vlasnike i investitore ostavlja netaknutima.

Šira kritika: Živimo li bolje?

Kroz HDZ-ov niz reformi, promjene su se događale „na traci“, no stvarni učinci na gospodarstvo i kvalitetu života ostaju zanemarivi, slažu se mnogi. Hrvatske građane i dalje najviše pogađa oporezivanje potrošnje, a porezne izmjene neće uspjeti osigurati bolju ravnotežu i pravednost u oporezivanju. Ovo potvrđuje potrebu za sustavnijim reformama, kakve SDP predlaže.

Da HDZ ne zna što radi, vidi se čim se pogleda cijeli kontekst u malo širem vremenskom razdoblju. Najbolji komentar svega je – Puno zujanja, a malo, odnosno ništa meda – tako bi se mogle opisati porezne reforme koje u Hrvatskoj traju već godinama.

NEUSPJEH REFORMI

Iako se HDZ hvali time da su kao desna stranka smanjili porezno opterećenje, čak ni to nije točno –  porezni klin je od 2018. do 2023. porastao za 2,4 postotna boda.

DOMINACIJA PDV-A:

Hrvatska je apsolutni rekorder u EU-u po oporezivanju potrošnje, dok su druge zemlje poput Poljske i Slovačke fokusirane na oporezivanje kapitala.

SIMBOLIČNE PROMJENE:

Unatoč najavama, promjene unutar postojećeg sustava nisu strukturno reformirale porezni sustav.

NERAVNOMJERNO OPOREZIVANJE NEKRETNINA:

Predložene promjene ostavljaju prostor za nejednaku primjenu poreza, što pogoduje većim vlasnicima.

Porezne izmjene otvorile su pitanja transparentnosti i prioriteta HDZ-ove Vlade. Dok HDZ promovira mjere kao nužne za gospodarski i demografski oporavak, SDP upozorava na potencijalne društvene posljedice. SDP-ova alternativa, usmjerena na dugoročne ciljeve, nudi pravedniji model koji ne bi kažnjavao građane, nego poticao javne i privatne investicije u stambeni sektor i rasterećenje rada.