Energetska neovisnost Hrvatske ključ je sigurnosti i održivog gospodarskog rasta

Samo energetski neovisna zemlja je istinski suverena zemlja, a bez osigurane opskrbe energijom nemoguće je govoriti o sigurnosti zemlje i njezinih građana.  U ovom trenutku Hrvatska značajan dio svojih energetskih potreba zadovoljava uvozom, posebno nafte i plina, što državu čini vrlo ranjivom na geopolitičke utjecaje iz inozemstva.

Energetska sigurnost postiže se isključivo znanjem, ali i dobrim razumijevanjem konteksta u kojem se nalazimo. Prema tome, hrvatska energetika se mora promatrati i u kontekstu pripadnosti Europskoj uniji, najvećem integriranom energetskom tržištu na svijetu. Kao članica EU, Hrvatska je dio šire organizacije koja dijeli ciljeve poput energetske tranzicije, sigurnosti opskrbe i smanjenja emisija stakleničkih plinova. Za Hrvatsku je važno uskladiti svoje strateške prioritete s europskim politikama i prepoznati prednosti međuovisnosti unutar zajedničkog tržišta.

Postizanje energetske neovisnosti nemoguće je bez jačanja domaće proizvodnje energije, s osobitim naglaskom na obnovljive izvore energije i smanjenja štetnih emisija. Energetski projekti, zbog svoje dugoročne prirode, zahtijevaju kontinuitet politike i stabilan politički konsenzus. Radi se o nadnacionalnom i nadstranačkom pitanju koje ne može i ne smije biti žrtvom dnevnopolitičkih prepiranja i kratkoročnih političkih ciljeva.

PRIJEDLOG SDP-A O PRIORITETIMA HRVATSKE ENERGETIKE

SDP je identificirao tri ključne teme koje definiraju stanje i prioritete hrvatske energetike:

1. Kritična energetska infrastruktura

2. HEP i INA kao ključ postizanja energetske neovisnosti

3. Strateška uloga energetike za Republiku Hrvatsku

Kritična energetska infrastruktura

Energetska mreža

• • Modernizacija i ulaganje u prijenosnu i distribucijsku mrežu, kojom upravljaju HOPS (Hrvatski operator prijenosnog sustava) i HEP ODS (Operator distribucijskog sustava) omogućit će bolju integraciju obnovljivih izvora energije, smanjiti energetske gubitke i povećati otpornost na klimatske promjene. Poseban naglasak treba staviti na ispunjavanje desetogodišnjih planova HOPS-a i HEP ODS-a.
  • Posebno je važno naglasiti povezivanje s Bosnom i Hercegovinom kroz nove 400 kV dalekovode, što će omogućiti prekograničnu razmjenu energije i jačati gospodarski i politički utjecaj Hrvatske u regiji.

Proizvodni kapaciteti obnovljivih izvora energije

• • Naglašavanje ključne uloge HEP-a u razvoju proizvodnih kapaciteta obnovljivih izvora energije, uključujući hidroelektrane, vjetroelektrane i solarne elektrane.
  • Ostvarenje cilja povećanje udjela obnovljivih izvora energije s 35 % na više od 50 % do 2030. godine mora biti apsolutni prioritet i zahtjeva redovito praćenje i osiguravanje adekvatnih sredstava.
  • Solarizacija Hrvatske mora postati nacionalni prioritet. Obvezno postavljanje fotonaponskih sustava na krovove javnih zgrada i subvencioniranje solarnih panela za privatne domove trebalo bi biti uključeno u nove zakonske prijedloge.

Plinska mreža

• • Plinska mreža u Hrvatskoj ključna je za sigurnost opskrbe i prijelaz na obnovljive izvore energije. SDP smatra da će poticanje razvoja plinske mreže i uspješnog poslovanja PLINACRO-a doprinijeti smanjenju energetske ovisnosti o vanjskim dobavljačima.
  • Snažno potičemo integraciju novih izvora, poput bioplina.
  • Hrvatski plin treba iskoristiti prvenstveno za kogeneraciju – proizvodnju toplinske i električne energije. Toplinske mreže za centralizirano grijanje gradova trebale bi biti integrirane u prostorne planove i razvijane u suradnji s lokalnim samoupravama.

Vodik i baterijska pohrana

• • Vodik je jedan od ključnih elemenata budućeg energetskog sustava i dekarbonizacije industrije i transporta.
  • SDP se zalaže za poticanje razvoja infrastrukture za proizvodnju, pohranu i distribuciju vodika.
  • Nužno je povećati investicije u baterijske sustave pohrane energije, radi poboljšavanja fleksibilnosti i otpornosti energetskog sustava.

 HEP i INA kao ključ postizanja energetske neovisnosti

HEP

• • Održavanje državnog vlasništva nad HEP-om ključan je korak prema očuvanju nacionalne energetske sigurnosti i neovisnosti.
  • Profesionalizacija upravljanja HEP-om neophodna je za osiguranje njegove dugoročne stabilnosti i strateške uloge u energetskoj tranziciji. Potrebno je ukloniti političke utjecaje i stranačko kadroviranje iz upravljačkih struktura.
  • Profit HEP-a mora se koristiti isključivo za investicije u obnovljive izvore energije, modernizaciju mreže i povećanje energetske učinkovitosti.
  • Cilj je modernizacija postojećih kapaciteta i razvoj novih projekata, uključujući hidroelektrane, solarne i vjetroelektrane, kao i ulaganje u tehnologije pohrane energije.

INA

• • Vraćanje INA-e u državno vlasništvo mora biti apsolutni nacionalni prioritet. Jedino se tako može omogućiti dugoročno upravljanje resursima i strateška kontrola. Financiranje ovog procesa moglo bi se dijelom osloniti na prihod od minimalnog povećanja cijena derivata, dok bi nacionalne i europske financijske institucije, poput HBOR-a i EIB-a, osigurale stabilnost i transparentnost.
  • Dugoročna vizija uključivala bi održavanje stabilne proizvodnje nafte i plina, modernizaciju rafinerijskih kapaciteta, povećanje ulaganja u zelenu energiju, poput biogoriva i vodika.
  • Izbacivanje riječi „naftne“ i uključivanje riječi „energetske“ i ime kompanije, po uzoru na sve vodeće svjetske kompanije.

Potrebno je razmotriti i mogućnost integracije HEP-a i INA-e u jednu veliku energetsku kompaniju. Objedinjena tvrtka mogla bi donijeti značajne sinergijske učinke i povećati konkurentnost na regionalnom tržištu.

Za obje kompanije važna je bliska suradnja s kompanijama iz susjednih zemalja, radi postizanja regionalne energetske sigurnosti. Za HEP su ključne Bosna i Hercegovina, Srbija i Slovenija, a za INA-u to znači blisku suradnju s mađarskim MOL-om i nakon povratka u hrvatsko vlasništvo.

Strateška uloga energetike za Republiku Hrvatsku

Stajalište je SDP-a da je uspostavljanje okvira koji će osigurati transparentno tržište energije, gdje će svi proizvođači imati jednaka prava pristupa prijenosnoj i distribucijskoj mreži, i to bez diskriminacije, apsolutno krucijalno za vođenje uspješne energetske politike.

• • Energetska samodostatnost – Ulaganja u domaću proizvodnju energije, uključujući obnovljive izvore poput solarne i vjetroelektrane, te modernizaciju postojeće infrastrukture, ključni su koraci za smanjenje ovisnosti o uvozu, ali i jačanje gospodarske pozicije Hrvatske.
  • Odnosi sa susjedima – osnova su energetske sigurnosti; ovdje se posebno ističe odnos s BiH, u kontekstu zajedničkih projekata prijenosa energije i infrastrukturnih ulaganja.
  • Opskrba drugih država/energetsko čvorište – LNG terminal na Krku predstavlja ključnu infrastrukturu za diverzifikaciju izvora opskrbe plinom i povećanje energetske sigurnosti Hrvatske i regije. Povećanje kapaciteta i modernizacija JANAF-a mogu ojačati poziciju Hrvatske kao ključnog energetskog čvorišta u regiji.
  • Dodana vrijednost na tržištu EU – Suradnja s europskim istraživačkim institucijama i privatnim sektorom ključna je za inovacije i prijenos tehnologija.
  • Ulaganja u istraživanje i razvoj mogu generirati nova radna mjesta i poboljšati konkurentnost hrvatske energetske industrije, kao i utjecati na gospodarski rast.

Svrha energetske politike jest postizanje energetske sigurnosti Republike Hrvatske, bez koje nam stvarne neovisnosti zemlje, stabilnosti cijena energenata, niti gospodarske stabilnosti i rasta. U središtu energetske politike SDP-a jest jačanje domaće proizvodnje, smanjenje uvoza i fokus na obnovljivim izvorima energije.

RIZICI I IZAZOVI

• • Prevelika ovisnost Hrvatske o uvozu energenata čini ju ranjivom ne geopolitičke utjecaje iz inozemstva
  • Prevelika ovisnost o uvozu ne osigurava sigurnost opskrbe i stabilnost cijena
  • MOL-ova upravljačka prava nad INA-om onemogućuju Hrvatskoj da vodi neovisnu energetsku politiku
  • Prevelika politizacija upravljanja nad HEP-om prepreka je donošenju kvalitetnih odluka za daljnji razvoj kompanije i njezino strateško pozicioniranje.
  • Nedovoljna ulaganja u razvoj obnovljivih izvora energije propuštena su prilika za razvoj inovacija, otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje emisija stakleničkih plinova.

SDP smatra da je energetska neovisnost Hrvatske ključna za postizanje sigurnosti i održivog gospodarskog rasta. Nova ulaganja u kritičnu energetsku infrastrukturu, poticanje i praćenje daljnjeg razvoja obnovljivih izvora energije, uz fokus na jačanje domaće proizvodnje i strateško pozicioniranje domaćih energetskih kompanija u zemlji u fokusu su energetske politike SDP-a. Hrvatska kao članica Europske unije mora raditi na daljnjem postizanju klimatskih ciljeva, ali i na korištenju prilika razvoj obnovljivih izvora energije kroz poticanje inovacija, prijenos tehnologija i jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.